Kruto pridržavanje razredno-predmetnog sustava u današnjim osnovnim školama predstavlja prepreku za realizaciju nastave orijentirane na učenika. Na taj se način odgajaju i obrazuje generacije učenika koje ne povezuje sadržaje učenja jer je pristup podučavanju Z generaciji učenika nepromijenjen već nekoliko desetaka godina. Scenariji učenja koji povezuju nastavne sadržaje različitih nastavnih predmeta predstavljaju izvrsno organizacijsko rješenje kojim je moguće ublažiti posljedice krutosti nacionalnog programa.
Nastavnim primjerom povezivanja prirodnih i društvenih znanosti u primarnom obrazovanju, tijekom sve četiri nastavne godine, moguće je učenike usmjeriti na sadržaje (nelinearnim razmišljanjem i učenjem), te ih dodatno motivirati za učenje i usvajanje propisanih nastavnih sadržaja, ali na način kako generacije tih učenika uče.
Svako ili odabrano godišnje doba prikazati kroz nastavne jedinice umjetnosti i znanosti te na taj način neposredno ukazati na povezanost prirode i umjetnosti.
Na satu prirodoslovlja unutar nastavnog predmeta Priroda i društvo učenici usvajaju/proširuju/ponavljaju/usustavljuju sadržaje o određenom godišnjem dobu te uočavaju međusobnu ovisnost podneblja životne zajednice u zavičajnom području. Na satu Likovne kulture učenici stvaraju i kreiraju likovni uradak na temu pojedinog godišnjeg doba, na način da realiziraju predviđene ciljeve, osvješćujući pri tome zadane likovne probleme na vlastitim likovnim radovima. Pri tome će učenici istraživati, uočavati, uspoređivati, isprobavati, razlikovati, osvješćivati, izrađivati… razvijajući osjećaj za likovno-umjetničko stvaralaštvo. Sinkrono će razvijati upornost i samostalnost u radu, razvijati uvjerenja i stavove u području likovne stvarnosti, vrjednovanje sadržaja i ideja i poticati pozitivan odnos prema radu: aktivnost, inicijativu, strpljivost, dosljednost
U sljedećoj etapi učenici će radeći u skupinama promatrati prirodu u određenom godišnjem dobu i fotografirati izvornu stvarnost u svojem okruženju. Pri tome je važno upućivani, od strane učiteljice/učitelja na uočavanje specifičnosti i detalja karakterističnih za pojedino godišnje doba.
Potom će učenici u skupinama, vođeni učiteljicom/učiteljem kao mentorom, izrađivati prezentaciju o određenom godišnjem dobu. Svaka će skupina učenik izrađivati prezentaciju o jednom godišnjem dobu. Pri tome će u prezentaciju postavljati i likovne uratke učenika o određenom godišnjem dobu, ali i fotografije i crteže umnih mapa o određenom godišnjem dobu. Moguće je da učiteljica/učitelj i/ili skupina učenika po izradi sve četiri prezentacije oblikuje jednu zajedničku prezentaciju koja će predstavljati pregled godišnjih doba u zavičaju.
Završni dio predstavlja izradu publikacije godišnjih doba. Publikacija može biti slikovnica, plakat, brošura, mem ili kalendar izrađeni ručno ili u digitalnom obliku. Publikacija će uključiti sve učeničke radove o svakom godišnjem dobu, dakle bilješke učenika, umne mape, likovne radove, fotografije, crteže i sve pisane i digitalne materijale na ovu temu.
Scenarij učenja je inovativan svojom fleksibilnošću i prilagodljivošću te kao takav podržava promjene i izmjene ovisno o uvjetima rada, mogućnostima, potrebama, željama, idejama i nastavnim planovima, a što uvjetuje njegovu prenosivost. Sadržajima je omogućena njegova integracija u Nastavni plan i program za osnovne škole te u školski i razredni kurikulum. Kao takav može se realizirati i na nastavnim satovima određenih predmeta, ali i na satovima dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti, izvanučionične nastave ili terenske nastave. Dodana vrijednost scenarija očituje se u činjenici da uključuje upotrebu novih obrazovnih tehnologija kao alata te da otvara mogućnost stvaranja projektnog alata (tzv. Project Kits).